Svjetlo dobre fotografije

Koliko nam u životu znači fotografija? Koliko se ljudi danas bavi fotografijom? Koliko mladih želi započeti svoju avanturu sa fotografijom? Koji su razlozi za bavljenje ljudi fotografijom? Kako konzumiramo fotografije? Volimo li više fotografiju u digitalnom formatu ili ispisanom? Znamo li čitati fotografije?

Digitalna fotografija

Nemam namjeru pojedinačno  odgovarati na pitanja već pokušati usmjerit vaše razmišljanje. Danas smo svi manje-više fotografi jer ako ništa mobitelom bilježimo nama zanimljive događaje iz života. Pri tome ja razlikujem nekoliko kategorija fotografa kao što su: profesionalci, amateri, frilenseri, hobisti, entuzijasti itd. Primjetnim kako se društvo razvija u području fotografije, tako na javnim događajima različitog tipa, već možete dobiti kvalitetne sugestije tj prijedloge od običnih sudionika šta bi trebalo zabilježiti ili tko su zanimljivi sudionici,  što me veseli i pokazatelj je da sazrijevamo kao društvo i prepoznajemo šta je potrebno za dobru fotografiju. Na javnim nastupima koje imam znam provoditi mala istraživanja pa tako želim saznati koliko od prisutnih na bilo koji način fotografira u određenom razdoblju, te koliko njih izrađuje te fotografije u istom razdoblju. Digitalno doba vodi svoju politiku i evidentno je da se vrlo malo fotografija izrađuje a to je i razumljivo jer se danas jako puno fotografija stvara i tu se nameće pitanje koje fotografije zaslužuju da budu izrađene. Zapravo selekcija i odabir fotografija po meni predstavlja ključnu fazu u pripremi materijala bilo kojeg tipa. Moram tako pohvaliti jedan mostarski studio za izradu fotografija koji su nedavno pokrenuli akciju za izradu fotografija, te su ljudi odjednom počeli donositi svoje privatne kolekcije na izradu. Ja sam tako od nedavno uveo u praksu da svojim prijateljima, članovima obitelji više ne šaljem samo fotografije u digitalnom obliku, nego kad radim druge materijale na izradu dam njihovu fotografiju ili više njih te ih poklonim u printanom obliku. Zato bih svima savjetovao uložite dodatni trud odaberite par fotografija i izradite vama dragoj osobi. Osmijeh i oduševljenje koje izvuče ispisana fotografija ne može se mjeriti sa onom u digitalnom obliku.

1 fotografija govori kao 1000 riječi 

Idemo dalje promotriti šta je to dobra fotografija i zašto se kaže da jedna fotografija može vrijediti kao tisuću riječi. Šta je za tebe čitatelju dobra fotografija? Stani na čas i razmisli koju si danas ili u zadnje vrijeme dobru fotografiju vidio i zapamtio. E to je dobra fotografija ona koja se pamti. Ljudima danas tako može biti značajna fotografija zbog drage osobe koja više nije sa njima. I nebitno je što ta fotografija možda ne zadovoljava u potpunosti određene tehničke ili kompozicijske uvijete, ona samo jednoj osobi na cijelom svijetu može biti najdraža. S druge strane tehnički perfektna fotografija kod nekoga može izazivati negativne emocije, jer je recimo podsjeća npr. na nemila ratna događanja i stradanje drage osobe. Ili drugi primjer koji sam nedavno doživio. Otac je na transplantaciji i spriječen je prisustvovati prvoj pričesti svoje djevojčice. Samo mogu pretpostavljati koju vrijednost za tu osobu može imati jedna fotografija, a ono što sigurno znam da za mene kao autora to predstavlja veliki motiv da napravim najbolje fotografije, jer ja sam taj dan oči druge osobe. S druge strane imamo komercijalnu upotrebu fotografija od strane poduzeća. Jesu li poduzeća danas svjesna snage fotografije? Znaju li da kvalitetna fotografija kreira dobar dojam u javnosti? S druge strane znaju li da se improvizacija i ne bas kvalitetna rješenja lako prepoznaju kako od struke tako i od njihovih klijenata. Prosudite sami koja poduzeća su svjesna toga. Zašto se kaže da fotografija govori više od tisuću riječi. Evo recimo ja tako na prvi pogled jedne fotografije mogu zaključiti sljedeće stvari. Recimo na samom početku moguće je procijeniti kakvom vrstom aparata je snimljena fotografija kao i koji je objektiv korišten. Svaka fotografija može dati informacije o fotografovom pristupu ili koliko je truda uloženo u nastanak fotografije. Tu pritom još nismo ni pogledali Exif samog digitalnog zapisa koji je prava baza podataka jednog snimljenog trenutka. Tu recimo možemo pronaći podatak o rednom broju snimljene fotografije na promatranom fotoaparatu. Ova brojka je posebno zanimljiva onima koji kupuju polovne fotoaparate i treba na nju obratiti posebnu pažnju. Nakon toga možemo promotriti i sadržaj fotografije, motiv, i tehnike obrade ukoliko je zastupljena i u kojoj mjeri. Daljim pregledom se može čak doći do spoznaje o emocionalnom stanju fotografa, zatim o poruci koju je htio poslati, i koliko je bio uspješan u tome. Mene osobno oduševljavaju stare crno-bijele fotografije iz vremena sa sredine prošlog stoljeća i uvijek se oduševim njihovim pregledavanjem. U njima se može na prvi pogled jasno vidjeti koliko su fotografi tog vremena razmišljali i pripremali kadar, a to je razumljivo iz razloga što je tada jako bio izražen faktor ograničenog memorijskog prostora pa je svaki kadar tražio kvalitetnu pripremu.

Za dobru fotografiju mi treba

Danas, digitalno doba je učinilo fotografiju lako dostupnu svima.  Proizvođači opreme se nadmeću i biju boj gdje profit vodi jednu od dominantnijih uloga. Informacije su lako dostupne. Tako  danas možete koristeći internet za nekoliko minuta doći do informacija za koje bi vam prije trebalo nekoliko dana. Kako me je urednik zamolio da obradim područje fotografije i mladih, pogotovo onih koji namjeravaju zagaziti u novu avanturu sa fotoaparatom dat ću i par savjeta svima koji se žele početi baviti. Dakle megapiksele zaboravite, oni nisu toliko važni. Treba li vam najnoviji fotoaparat? Gotovo sigurno ne ako ste početnik. Zapravo ako već želite novi fotoaparat birajte one koji se prestaju proizvoditi jer im obično pada cijena uz uvjet da su se prethodno pokazali i da ih zamjenjuje novi neznatno unaprijeđeni model. Ovom taktikom uštede na tijelu fotoaparata, ukoliko se odlučujete za kupovinu uređaja sa izmjenjivim objektivima, možete uštediti dodatni  novac za recimo kvalitetan fiksni objektiv. O fotografiji na internetu možete pronaći dosta literature, pravilima kompozicije i nema potrebe trošiti riječi na to. Ono što treba svaki početnik je dobro svladati osnovna pravila kompozicije i rukovanja fotoaparatom. Tako u posljednje vrijeme ljudi me pitaju za savjet. Glavni problemi početnika je mutna i neoštra fotografija. Jasno oprema kad se tek uzme izaziva oduševljenje i obično su prve fotografije nastale one koje su i najbolje. S vremenom ljudi uviđaju da rukovanje fotoaparatom ima određene poteškoće. I to možemo usporediti sa upravljanjem vozilom, dakle da bi smo mogli stići od točke A do točke B pretpostavlja se da bi trebali znati upravljati vozilom, poznavati prometnu signalizaciju i biti spremni reagirati na neočekivane situacije u prometu. Isto je i sa fotoaparatom. Tako da bi dobili zadovoljavajuću fotografiju trebamo znati upravljati fotoaparatom, zatim potrebno je poznavati i određena pravila kompozicije kadra, potrebno je steći vještinu čitanja svjetla. Potom je potrebno znati što nam ide u prilog kadru a što ne te se postaviti tako da izvučemo što više benefita te reagirati dinamično jer trenutak vas neće čekati da se vi smislite i riješite situaciju. Tako na snimanju npr. korporativnih portreta obični zaposlenici a pogotovo članovi uprava imaju max 5-10 min vremena, i to je vrijeme u kojemu trebate snimiti kvalitetnu fotografiju. Uz to sve trebate zadržati razinu komunikacije, i u svakom trenutku pored ostalog voditi računa o raspoloženju fotografirane osobe kako bi izvukli maksimum za fotografiju.

Fotografske dimenzije

U fotografiji obično treba razmišljati u više dimenzija tako treba razmišljati o najboljoj poziciji, zatim o esenciji svake fotografije bez koje ona ne postoji tj. o svijetlu, zatim o najboljem trenutku, itd. I na samom kraju ne zaboravite danas smo svi fotografi, evo uzmite za primjer da čitate neku vijest sa vama bitnog događaja, šta će vaše oči prvo tražiti fotografije sa događaja ili čitati tekst da bi konstruirale sliku u glavi. Znam odabrat će prvo ono što im je lakše napraviti a to je potražiti fotografije.

Kritike i sugestije vaših prijatelja mogu biti poticajne u daljem radu i razvoju vještine fotografiranja. Ja osobno imam par osoba od kojih se ne ustručavam pitati za mišljenje kad radim na određenim projektima. Također  ukoliko imate priliku surađivati sa kreativcima iz drugih područja iskoristite svaku priliku. Ja u velikoj mjeri slušam savjete i mišljenja dizajnera sa kojima surađujem, jer oni su ljudi koji trebaju fotografiju kao poluproizvod i mogu na nju dodati dodanu vrijednost a to bogatstvo različitih mišljenja proširuje vaše fotografske poglede. Gledanje radova drugih fotografa može biti od velike koristi, jer analiziranjem radova drugih autora više razvijate vlastiti pristup fotografiji.

Više o mom radu možete pronaći na mom blogu: http://ivan-kelava.blogspot.com/ ili na fb stranici „Ivan Kelava Fotografija“.  Ako se sa nečim napisanim ne slažete ili imate drugačije mišljenje možete prodiskutirati putem ova dva web kanala, rado ću pročitati svaki upit. Svim fotografima i onim koji će to tek postati želim da ih prati dobro svjetlo!

_____________________________________________________________________________

Opis fotografija koje su odabrane uz tekst:

1  -  detalj iznad vodopada Kravice, snimano za potrebe monografije Župe Studenci, Ljubuški, BiH

2  -  Tradicionalna prvomajska budnica - Hrvatska glazba Mostar, 2015.

3  -  pozornica i nagrade za klape, Festival Klapske pisme Posušje 2014.

4  -  Konji na Bilima, Mostar 2015.

Tekst objavljen u 20. broju lista SEF.